Tradicionalna manifestacija „Dani dijaspore” okupila je juče u Petnjici brojne goste i iseljenike sa prostora Bihora koji su izrazili spremnost da i dalje daju značajan doprinos razvoju svog zavičaja. Njihova zajednička ocjena bila je da svi zajedno, od lokalne uprave do državnih organa i brojne dijaspore, moraju preduzimati odgovarajuće mjere za stvaranje boljih uslova za život lokalnog stanovništva. Poručili su da država Crna Gora treba da donese posebnu uredbu koja bi bar donekle uticala da se zaustave sve izraženije migracije stanovništva iz sjevernog regiona. Kazali su da to treba da bude prioritetan zadatak svih relevantnih činilaca, jer danas u inostranstvu živi više Petnjičana nego u mjestu svog rođenja.
– Danas dvije Petnjice žive u inostranstvu. To je podatak koji opominje i ukazuje da u našem zavičaju nijesu stvoreni odgovarajući uslovi za život. Zato je neophodno preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se bar djelimično zaustavila izražena migracija stanovništav. Za tako nešto nije dovoljna samo pomoć dijaspore. Tu država mora da odigra glavnu ulogu tako što će opredjeljivati znatno više sredstava za realizaciju kapitalnih projekata i otvaranje novih radnih mjesta – naglasio je Džeko Šabotić, poznatri donator i član Upravnog odbora Udruženja bošnjačke dijaspore u Švajcarskoj.
On je istakao da je tužno vidjeti kako puni autobusi mladih ljudi u 21. vijeku napuštaju Petnjicu.
– Pripadnici moje generacije su otišli u inostranstvo zbog teške ekonomske situacije u zavičaju. Sada to isto rade mladi Petnjičani pritisnuti težinom života. Lično bih volio da više autobusa iz inostranstva dolazi u Petnjicu, nego što odlazi, jer zavičajnu toplinu ne može da zamijeni inostranstvo, niti bilo kakvo bogatstvo ovoga svijeta – poručio je Šabotić.
Na početku svečanosti, nakon osmominutnog filma o Petnjici kojeg je specijalno za ovu priliku uradio poznati karikaturista Goran Šćekić, u ime domaćina riječi pozdrava uputio je predsjednik lokalnog parlamenta Adnan Muhović. On je izrazio zahvalnost ljudima iz dijaspore koji su značajno doprinijeli da Petnjica ponovo dobije status opštine.
– Vaš doprinos prilikom ponovnog uspostavljanja opštine Petnjica bio je nemjerljiv, zbog čega ćemo vam dovijeka biti zahvalni. Sad kad imamo Opštinu treba raditi na jačanju kulture, očuvanju tradicije, vjere i nacije i svih drugih oblika vrijednosti koje zaokružuju postojanje jednog naroda. Moramo razvijati patriotizam kao što to rade drugi narodi iz našeg najbližeg okruženja – naglasio je Muhović.
Manifestaciju „Dani dijaspore” zvanično je otvorio predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, ističući da ga posebno raduje što se ljudi iz Bihora koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu sve više, kroz investiciono ulaganje i osnivanje različitih udruženja, okreću svom zavičaju.
– Novoformirana lokalna uprava je u minulom periodu usvojila važne odluke potrebne da se na zakonit način i kroz institucije sistema krene sa razvojnom pričom Petnjice. U tom pravcu dobili smo podršku države koja se sve više okreće prostoru Bihora. Zato ubrzo možemo očekivati realizaciju značajnih investicija poput izgradnje nove zgrade Opštine i rekonstrukcije puta Berane – Petnjica. Pomoć nam svakodnevno stiže i od naših ljudi iz inostranstva koji cijelo vrijeme pokazuju da su neraskidivo vezani za svoj zavičaj. Mi iz lokalne vlasti smo spremni da prihvatimo i njihove kritike jer će nas to učiniti još odgovornijim – istakao je Agović, pozivajući svoje zemljake iz inostranstva da kroz razvojne projekte zajednički kreiraju budućnost Petnjice.
U ime Uprave za dijasporu govorio je Nenad Stevović, dok su u zabavnom programu nastupili muzičari Anela i Lejla Čindrak i članovi KUD-a „Bihor”.
Na skupu je bio i Faik Adrović, jedan od trojice živih odbornika iz perioda kada je prije 59 godina Petnjici ukinut status opštine. On je apelovao da država uputi značajniju pomoć Petnjici kako bi administrativni centar zaživio u pravom smislu te riječi.
– Državni organi moraju da budu svjesni da se sa gole ledine ne može naprijed i da siromašne sredine, kao što je Petnjica, iziskuju značajnija ulaganja. Ako u narednim periodu ne uslijedi neka veća podrška države, onda će i ovo malo stanovništva odlaziti u inostranstvo. Zato pozivam ljude koji upreavljaju Crnom Gorom da se narodu Bihora oduže na pravi način, onako kako su se Petnjičani odužili Crnoj Gori – poručio je Adrović.D. Jovović
Zahvalnice
Predstavnici lokalne uprave uručili su juče zahvalnice zaslužnim organizacijama i pojedincima koji su putem donacija dali doprinos razvoju Petnjice. Zahvalnice su uručene Zavičajnom klubu „Bihor” iz Luksemburga, Džeku Latiću, Ismetu Muhoviću i Turskoj razvojnoj organizaciji Tika. Primajući zahvalnicu, predstavnik Tike Mustafa Jaziđi je naglasio da će Turska nastaviti da pomaže Petnjicu i da taj primjer treba da slijede svi oni koji misle dobro tom kraju. On je kazao da čovjek nikada ne smije da zaboravi svoj zavičaj i da se iskreno nada da se tog gesla drže svi Petnjičani koji žive u inostranstvu.
Otvorena izložba slika Faika Cikotića
U okviru „Dana dijaspore” juče je u holu Doma kulture otvorena izložba slika Faika Cikotića pod nazivom „Boje zavičaja”. Izložbu je otvorio predsjednik opštine Samir Agović, dok je o Cikotićevom umjetničkom opusu govorio Demin Ganić. On je kazao da slike Faika Cikotića svjedoče da ih je stvarao umjetnik koji ima istančan osjećaj za slikarstvo. On je naglasio da na to najbolje ukazuju slike koje u sebi nose motive zavičaja.
Bihor kroz prošlost
Posebnu pažnju na manifestaciji u Petnjici izazvao je okrugli sto na temu „Bihor kroz prošlost”. Jedan od učesnika okruglog stola prof. dr Azem Kožar sa Univerziteta iz Tuzle je naglasio da se migracija stanovništva može zaustaviti jedino kroz stvaranje odgovarajućih uslova za život.
– Sve što se kaže za Petnjicu moglo bi se reći i za mnoge krajeve sjevera Crne Gore. Treba da shvatimo da niko vještački ne može zaustavljati migraciona kretanja. To su prirodni tokovi sa kojima se suočavaju i druge sredine. Ti tokovi su izazvani ekonomskim pitanjima. Znači jedini recept za zaustavljanje odliva stanovništva je stvaranje odgovarajućih uslova za život. Za tako nešto je neophodno uvezati brojne činioce – od ljudskih resursa i prirodnih potencijala, pa do političke volje same države i želje investitora da ulažu u ove krajeve – naglasio je Kožar.